Reproduktivno zdravlje, kako to definišu stručnjaci, stanje je potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti, u svim oblastima koje se odnose na reproduktivni sistem i njegove funkcije i procese.
Danas se procenjuje da je u svetu oko 20 dosto oboljenja žena i 14 odsto oboljenja muškaraca vezano za seksualno i reproduktivno zdravlje.
Mladi u čačanskom kraju znaju da treba da brinu o svom reproduktivnom zdravlju, te su svesni i posledica. Kažu da imaju takve primere u svom okruženju i u svojoj školi. Ipak, radije govore o iskustvima drugih, nego o svojim.
– Uglavnom znaju da drugi imaju propbleme, ali razmišljaju ovako: “To se neće desiti meni ako ne koristim zaštitu“. Mislim da je tu veliki uticaj društva, mnoge je sramota da priznaju da nisu imali polni odnos u srednjoj školi. Neke devojke rano stupanje u polne odnose smatraju pitanjem prestiža, što je veoma pogrešan način razmišljanja. Uopšte ne razmišljaju o posledicama. Što se mene tiče, dovoljno sam edukovana da znam kada je vreme da se upustim u neke stvari – kaže maturantkinja L.A.
Bliski odnos i poverenje između roditelja i dece najsigurnija je zaštita, ne samo po pitanju seksualnosti, odlaganja stupanja u polne odnose ili učestalosti istih, već i u svim ostalim aspektima razvoja mladih bića, smatra psiholog naglašava Katarina Dunjić Mandić.
– Potrebno je da roditelji prate radoznalost svoje dece i da u skladu sa tim daju razvojno primerene odgovore na pitanja – navodi ona.
Poseta ginekologu nije isto što i ginekološki pregled, kaže ginekolog akušer dr Marijana Anđelić.
– Prva poseta može da bude i pre prve menstruacije, da devojčica na ultrazvučnom aparatu vidi svoju matericu, svoje jajnike… – navodi ona.
Ginekolog Dragana Stišović kaže da mlade devojke same moraju da donesu odluku o tome kada je vreme da stupe u seksualne odnose.
– Kada je organizam zreo, i sami rizici koje nosi prvi seksualni odnos su manji. Ali, nikada nema pravila. Neko će u polni odnos stupiti sa 17, nego sa 25. Niti je jedno rano, niti je drugo kasno – ističe dr Stišović.
Podaci relevantnih institucija pokazuju da u Srbiji oko 25 odsto devojaka stupa u seksualne odnose pre 16 godine.
Sociološkinja Rada Karanas smatra da mladi nisu dovoljno infomisani i edukovani o rizicima seksualnog ponašanja.
Abortus je u Srbiji dozvoljen do desete nedelje trudnoće i izvodi se isključivo na zahtev žene.
– Kada se priča o samom prekidu trudnoće kao kontraceptivnoj metodi, ne treba o tome govoriti na sledeći način: “Ako prekineš trudnoću nikada više nećeš moći da imaš dece“, jer u današnje vreme se to veoma retko dešava. Postoji izvesni rizik svakako, zato je najbolji način korišćenje kontracepcije – kaže dr Dragan Stišović.
Kakva je realnost u našoj zemlji? Podaci dobijeni u novijim istraživanjima pokazuju da:
– Prvo seksualno iskustvo mladići imaju u uzrastu od 15-16 g. a devojke u uzrastu 16-17 g.
– Kontraceptivna sredstva koristi samo 25% adolescenata
– Svaka šesta devojka mlađa od 19 godina imala je iskustvo bar jedne neželjene trudnoće; u Srbiji se godišnje registruje oko 16.000 adolescentskih trudnoća, a preko 90% ovih trudnoća je neželjeno
– 20-30 odsto adolescenata ima bar jednu polno prenosivu infekciju
– O većini polno prenosivih infekcija (osim HIV-a) se vrlo malo zna: za hlamidiju je čulo 2,7% adolescentkinja a za hepatitis B njih 0,7%
– Glavni izvor informacija o seksualnosti za većinu adolescenata su prijatelji (70% devojaka, 60% mladića), zatim ‘iskusnije osobe’ (60% devojaka, 43% mladića), štampa, mediji (33% devojaka) i sopstveno iskustvo (50% mladića).
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Portal Morava info zadržava pravo da, ukoliko ih proceni kao neumesne, skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Portal Morava info nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za skraćivanje komentara i njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera, i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.