Separatističke vatre u Dragačevu: U Lučanima hoće da se otcepe od Guče, neće da dele pare sa “siromasima“

5
1299

LUČANI – U Donjem Dragačevu su potpaljene separatističke vatre – ovaj, manji ali bogatiji deo opštine Lučani, želi da se otcepi od većeg i siromašnije Gornjeg Dragačeva, čije je sedište u Guči, i formira svoju lokalnu samoupravu.

Izgovor lučanskih „secesionista“, koji uveliko rade na svojoj priči, jeste taj da bi kvalitetnije živeli bez gučanskog „bureta bez dna“ i da novac zarađen u prosperitenim Lučanima ne bi odlazio u nerazvijeno susedstvo.

Šta će doneti ideja o razdvajanju – pokazaće vreme, tek zakonski propisi ne idu u prilog podeli opštine.

Donje Dragačevo, sa centrom u Lučanima, broji oko 6.500 žitelja i ima 18 mesnih zajednica. Saveti svake MZ su prihvatili inicijativu za odvajanje od Guče koja sa okolnim selima ima oko 12.500 duša.

Budžet opštine Lučani je 650.000.000 dinara, a 37 odsto tog novca ubere se od privrede. Otprilike dve trećine privrednih subjekata, među njima i fabrika namenske industrije „Milan Blagojević“, smešteno je u Donjem Dragačevu, dok je jedna trećina u Guči sa okolinom.

Lučani su imali opštinu koja je do pokrivala samo Donje Dragačevo, ali nam je 1963. prirodata nerazvijena Guča. Tada su počeli problemi koji su kulminirali u zadnjih 10-15 godina. Prepušteni smo gučanskim kadrovima u opštinskim strukturama koji drže fotelje i novac usmeravaju u Guču – trvdi za „Blic“ Aleksandar Radovanović, predsednik Inicijativnog odbora za odvajanje 18 mesnih zajednica.

Kako nam priča, ne kažu oni da u Guču ne treba da se ulaže, „naprotiv, ali neka se ulaže novac koji se tamo zaradi“.

Zbog toga što novac od lučanske privrede ide za investicije u Guču trpe sami Lučani. Imamo komunalne probeleme, kao što je pucanje vodovodnih cevi, koje nećemo rešiti dok se novac sliva u Guču – tvrdi Radovanović.

U tok je, napominje on, izrada „Analize opravdanosti osnivanja nove opštine Lučani, odnosno stare opštine Lučani“, koja će iz svih aspekata sagledati prednosti odvajanja od Dornjeg Dragačeva i koja će pokazati da bi Lučani bez Guče bili uspešnija opština.

Kako god, put do osamostaljenja, priznaje Radovanović, trajaće godinama.

Pošto su saglasnost dali saveti mesnih zajednica, dodaje Radovanović, ići će se na prikupljanje potpisa građana, a ako 10 odsto njih podrži inicijativu popisima zahtev za odvajanje Donjeg Dragačeva će biti predat Vladi Srbije.

Ako Vlada prihvati inicijativu biće raspisan referendum u svih 18 mesnih zajednica, gde će trebati više od 50 odsto glasova meštana – kaže sagovornik „Blica“.

Međutim, ideju o osamostaljenju koči Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije koji kaže da jedna opština mora imati najmanje 10.000 stanovnika, a Donje Dragačevo je tek na dve trećine od te brojke.

Guča ima dovoljan broj stanovnika da bi se osamostalila, ali ne želi. U prestonici trube kažu da osluškuju priče iz Lučana i da prosto ne veruju šta komšijama pada na pamet.

Ionako nas je malo i sve manje nas ima, a neko se našao pametan da nas deli. Narod brine svoju brigu i gleda kako da preživi, a onda ga neko zamajava pričom o podeli ovolicne opštine. Priča se po kafanama o namerama iz Lučana, i sve se svodi na sprdnju – kaže Goran Glavonjić, predsenik MZ Viča, jedne od najvećih na teritoriji Gornjeg Dragačeva.

U Lučane odakle se traži podela opštine, kaže on, nikada se više nije ulagalo nego poslednjih godina i zato poriče argumente lučanskih „separatista“.

Istini za volju, ulaže se i u Guču i okolna sela, ali mnogo više u Lučane. Ranije je sve odlazilo u Donje Dragačevo za fabrike, puteve, zaštitne bedeme, a kod nas je bila propast. U mojoj mesnoj zajednici je posle 30 godina čekanja urađeno 7-8 kilometara asfaltnog puta. Sada, čim je krenulo da se radi u Gornjem Dragačevu dreka i vika iz Lučana. A kod njih gde god prođeš – gradilište. Kaže naš narod: „Sve dok se gazi blato – dobro je, čim se krene nešto raditi – odmah problemi“. Za ovakve situacije kaže se i „privijaju vint uzbrdo“ – veli Glavonjić.

Guča sa Vičom, Kotražom, Kaonom, Vučkovicom, Donjim Dubcem, priznaje on, ne bi mogla da funkcioniše bez Donjeg Dragačeva.

01 – napominje predsednik MZ Viča.

Predsednik opštine Lučani Milivoje Dolović rekao je za „Blic“ da on nema komentar o inicijativi za podelu opštine na dva dela i rekao da se lokalna samouprava ne bavi time.

Opština je usmerena, kaže on, na asfaltiranje puteva, rekonstrukciju škola, vodovodne mreže i drugih životnih pitanja za građane i Gornjeg i Donjeg Dragačeva.

Izvor: Blic

Prethodni članakĐilas optužio “nezavisne eksperte“: Manipuliše se istraživanjima javnog mnjenja
Sledeći članakBaštinici partizanskog i četničkog pokreta obeležili 78. godišnjicu prvog oslobođenja Čačka

5 KOMENTARA

  1. Guča je nastala 1476 (istorijski izvori iz turskog katastarskog popisa). Čaršija je nastala 1831, a varošica 1892 godine. Guča je i prirodan centar Dragačeva. Podjednako udaljen i od Donjeg i od Gornjeg Dragačeva. Lučani su bili sami selo u Donjem Dragačevu.Komunisti su opštinu preselili u Lučane zbog fabrike Milan Blagojević. Lučani su napravljeni kao radničko naselje za potrebe fabrike Milan Blagojević.
    Ako hoće da se odvoje neka to probaju da ostvare, ali je ružno izmišljati. Zakon, pravo i izvolite, ali probajte bez laži.
    Guča će svakako živeti i vratiti svoj čaršijski šarm.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here