Trg u Guči nosiće ime Branka V. Radičevića, a deo centralne ulice poneo ime Nikole Nike Stojićau

1
661
Foto: MNA/Miloš Lukić

GUČA – Opština Lučani se dostojno odužila Branku V. Radičeviću i Nikoli Niki Stojiću, idejnim tvorcima Dragačevskog sabora trubača i čuvarima kulturnih dostignuća Dragačevskog kraja, dodelivši im ulice u centru Guče.

Skupštinski odbornici na poslednjoj sednici u ovoj godini, podržali su inicijative Saborskog odbora i predsednika opštine Milivoja Dolovića da se dosadašnji Trg slobode u Guči, koji obuhvata plato ispred Kulturnog centra i park pored njega, preimenuje u Trg Branka V. Radičevića, i inicijativu Udruženja građana “Naše Dragačevo“ i Udruženja samoukih slikara i vajara da se deo dosadašnje Ulice Bogdana Kapelana dodeli Niki Nikoli Stojiću, kulturnom posleniku iz Guče. Odbornici su usvojili i inicijativu MZ Puhovo da se da se naziv dosadašnje Ulice Rječki put menja i glasi Ulica Milojka Jaćimovića.

Inicijative su podržane od strane svih odbornika, imajući u vidu značaj Branka V. Radičevića i Nikole Nike Stojića za nastanak i koncept Dragačevskog sabora trubača u Guči, tako i uticaj na očuvanje i negovanje sveukupne kulturne baštine dragačevskog kraja, smatrajući da je to najprikladniji i najbolji način da se Dragačevo oduži imenu i delu dvojice izuzetnih stvaralaca – saopšteno je iz kabineta predsednika opštine Lučani.

Branko V. Radičević (1925–2001) je srpski pesnik, romansijer, novinar i dečji pisac. Potiče iz čačanske građanske porodice, od oca Velimira poreklom iz Dragačeva i majke Kosare, rođene Milikić. Pokretač mnogih kulturnih manifestacija, između ostalih i Dragačevskog sabora trubača i Disovog proleća.

Odlučujuću ulogu u organizaciji Dragačevskog sabora trubača imao je Branko V. Radičević, tada urednik “Duge“, gde je dve nedelje pre prvog Sabora objavio nadahnutu najavu događaja koji treba da se odigra u Dragačevu. Radičević je imao i odlučujući uticaj na program i sadržaj prvog Sabora, kao i cele manifestacije koja je zaživela, koju je i krstio imenom Veliki (narodni) sabor “Sa Ovčara i Kablara“. Po mnogo čemu ličnost i umetničko stvaralaštvo Radičevića “obojili“ su Sabor posebnim viđenjem narodnog-seoskog kulturnog nasleđa. Pored takmičenja seoskih trubača, prikazivale su se i stare pesme i igre, nošnje i radinost (preslice, tkanja, razne rukotvorine), kao i takmičenja u tradicionalnim fizičkim nadmetanjima muškaraca (rvanje, gađanje “svadbarske jabuke“).

Stvaralaštvo mu sadrži preko sto naslova pesama, pripovedaka, romana i knjiga za decu. Istraživao je i spomenike – krajputaše (krajputaši – njegova reč), napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima – krajputašima. Bio je predsednik Srpske književne zadruge od 1995. do 1997. godine. Najpoznatija dela su mu “Pesme o majci“, “Priča o životinjama“, “Sa Ovčara i Kablara“, “Vojničke pesme“, “Ponoćni svirači“, “Seljaci“ i “Antologija srpskog pesništva“.

Po odluci skupštinskih odbornika, dosadašnja Ulica Bogdana Kapelana, nosiće ime Nike Nikole Stojića. Udruženja građana, podnosioci inicijative u obrazloženju su naveli da je Nikola Nika Stojić rođen 1930. godine u Guči, od oca solunca Dragoljuba i majke Stanojle (rođene Bugarčić). Nika je osnovnu školu završio u rodnoj Guči a gimnaziju u Čačku. Studije srpskog jezika i književnosti je završio na beogradskom univerzitetu. Radni vek provodi u Guči, kao profesor i direktor u Osnovnoj školi u Guči, te kao direktor Doma kulture u Guči. Sa nekolicinom kulturnih pregalaca, kao mlad intelektualac, daleke 1961. godine organizuje manifestaciju Dragačevski sabor trubača u Guči.

Kao veliki hrast decenijama je bdio nad kulturom, društvenim i javnim životom Dragačeva, ostavljajući za sobom neizbrisiv i neprolazan trag. Potpisao je preko 70 knjiga poezije, priča, monografija, leksikona a kao saradnik je pisao za desetine časopisa i novina, te recenzija za druge autore. Pored književnosti se bavio skulpturom i vajanjem. Jedan je od osnivača Kulturno – prosvetne zajednice Dragačeva, Udruženja samoukih slikara i vajara Dragačeva i Ekološkog društva Dragačeva. Dobitnik je velikog broja društvenih priznanja, među kojima se posebno ističe Vukova nagrada.

Nika Stojić, čovek ogromne mudrosti i enciklopedijskog znanja, jeste trajni uzor mlađim generacijama. Iako je preminuo je 4. decembra 2020. godine, njegovo delo će biti svetionik svim budućim generacijama i nama njegovim savremenicima. Njegovi koraci nedostaju gučkim ulicama a njegova gospodska pojava svima koji su ga poštovali – navodi se u inicijativi.

U obrazloženju inicijative Mesne zajednice Puhovo da se Ulica Rječki put nazove po Milojku Jaćimoviću, navedeno je da je nakon završetka rata Milojko bio predsednik zadruge i sekretar partijske organizacije u Puhovu, i za vreme njegovog mandata je dovedena prva struja u dva sela, izgrađena osnovna škola u Puhovu i most na Bjelici, na putu Lis, Donja Kravarica.

Izvor: Morava info

Prethodni članakMinistarstvo odbrane odobrilo stečaj nad Fabrikom reznog alata
Sledeći članakKadrovskim planom predviđeno više od 50 novih zapošljavanja u čačanskoj Gradskoj upravi

1 KOMENTAR

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here