Aktivizam mladih: Promene su ipak moguće

2
433

ČAČAK – Prema podacima nevladine Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), oko 60 posto mladih smatra da nema nikakav uticaj na donošenje političkih odluka. To bi moglo biti jedno od objašnjenja zbog čega je tek 10 posto mladih aktivno uključeno u političke organizacije, a nešto više – 15 posto se priključilo nekom udruženju građana, što su rezultati istraživanja koje je sproveo KOMS.

Mladi prvenstveno učestuvuju u humanitarnim akcijama u volonterskom radu. To je pokazalo i istraživanje Morave info u okviru projeka “Pokreni i promeni“.

Ipak, stiče se utisak da većina mladih u Čačku deli bezidejnost svojih vršnjaka, ali ne samo njih, i teško pronalazi ideje oko kojih mogu da se okupe. Iako u gradu postoji niz nerešenih problema, oni teško definišu ciljeve za koje bi se borili. Manji broj onih koji su shvatili da aktivizam mladih donosi ogromne prednosti i formira uspešne asocijacije i pojedince, svojim primerima svedoče da su promene ipak moguće.

Počela sam da volontiram pre dve godine i upoznala sam dosta mladih ljudi koji dele ista interesovnja sa mnom. Mi smo se okupili kada je počela pandemija i počeli smo da pomažemo starijim sugrađanima koji nisu imali pomoć najbližih. Zaista je važno za svakog mladog čoveka da se uključi i pomogne jer zaista nema lepšeg osećanja od činjenice da smo učinili neko dobro delo i nekog usrećili. Želim da uputim poziv mladima da probaju i priključe se nekoj organizaciji i postanu volonteri – rekla nam je učenica Prehrambeno-ugostiteljske škole Kristina.

Psiholog Škole za osnovno i srednje obrazovanje “1. Novembar“ u Čačku Ljiljana Marić kaže da je važno da se mladi društveno aktiviraju, a prvi korak u tom procesu može da bude volontiranje.

Volontiranje promoviše zdrav način života i izbora i uči mlade životnim veštinama ohrabruje ih da doživotno budu aktivni u svim društvenim događajima i ne samo to, već i da učestvuju u stvaranju odnosa u društvu po svojoj meri. Mladi koji učestvuju u volonterskim akcijama brže se razvijaju emotivno, socijalno, intelektualno. Volontiranje ih odvraća od negativnih obrazaca ponašanja što je izuzetno važna stvar – smatra ona.

Uključivanjem u nevladine organizacije mladi mogu pronaći sebe, izaći iz svoje zone komfora i upoznati sebe iz totalno drugačije perspektive, ističe Milena Vukadinović iz udruženja “Erudita“.

Tako će uraditi nešto korisno za svoju zajednicu i razvijati društvo nabolje – navodi ona.

Koliko u Kancelariji za mlade mogu da pomognu svojim sugrađanima mlađe generacije da artikulišu svoje probleme i inicijative. Čini se ne mnogo, pre svega zbog uverenja jednog dela javnosti da je ovo telo koje funkcioniše u okviru Gradske uprave zapravo organizacija pod značajnim uticajem vlasti i vladajuće stranke.

Meni je izuzetno žao ako u gradu vlada mišljenje da je Kancelarija za mlade političko telo i mi sami smo se u kancelariji više puta susreli sa takvim mišljenjem. U Kancelariji nikada ne pokrećemo pitanje politike, dakle bavimo se isključivo samo stvarima i akcijama koje su od od zajedničkog interesa za sve građane a pre svega mlade. Želimo da podstaknemo neke mlade ljude da zaista pokrenu promene u našem gradu za bolju budućnost. Mislim da je kancelarija pravo mesto za to, jer u Kancelariji imamo različite aktivnosti, različite projekte, pišemo projekte, a mladi koji su deo Kancelarije su zaista aktivni, vredni i žele da menjaju svet u kome žive. Žele da pomognu i svojim drugarima i svom gradu, da ulepšaju grad – kaže Marjana Petronijević, koordinatorka Kancelarije za mlade u Čačku.

Postoje mladi ljudi koji bez obzira na sve pristaju da se uhvate u koštac sa problemima i koji ne štede sebe kako bi doneli korist široj zajednici. Jedan od njih je i mladi arhitekta Milorad Obradović, koji trenutno sprema odbranu doktorata na temu projektovanja otvorenih javnih prostora.

Ovom mladom Čačaninu nije predstavljalo problem da o sopstvenom trošku pređe preko 20.000 kilometara na relaciji Beč – Čačak, kako bi upravljao izgradnjom skejt parka u Parku mladosti. Obradović je u to vreme studirao u glavnom gradu Austrije. Za razliku od mnogih, on se vratio u Srbiju da živi, iako je imao i ponude da radi u inostranstvu.

Mlade ljude muči ista stvar koja je mene mučila na početku mojih inicijativa. Mislim da je to osećaj nemoći i osećaj beznadežnosti u društvu koje ne razume naše lične potrebe. Mi živimo u zatvorenom društvu i veliki broj ljudi se iseljavaja iz naše zemlje. Nažalost, bio sam svedok tog događaja i mislim da ljudi u našoj zemlji zapravo nisu svesni koliki je to broj mladih ljudi, pa čak ni roditelji kojima su deca odavno otišla za inostranstvo. Meni je žao zbog toga, a žao mi je čak i previše kada vidim koliko je mojih sjajnih prijatelja, naučnika, inženjera, vrhunskih stručnjaka, napustilo Srbiju. Oni viđaju roditelje preko Skajpa, vesele se uz Viber poruke. Dosta roditelja će se prepoznati u tome i mislim da je to jedan tužan svet. To je jedini razlog zbog koga sam se vratio iz inostranstva u Srbiju. Niti zbog svojih inicijativa, niti zbog nedostatka sadržaja, već zato što sam želeo da budem sa ljudima koje volim i to je odluka koja je tražila najviše hrabrosti. Hrabrost se isplaćuje, ali jedino ako možete da pobedite težinu trenutka i da donesete odluku iza koje stojite. Rešenje je zapravo veoma jednostavno i radi se o sadržajima i dostupnosti sadržaja koje mladi traže – navodi arhitekta.

Sličan put imala je i Maja Stojanović, na Instagram mreži poznata pod nadimkom Zmaja. Ova vizuelna umetnica je i autorka dvojezične knjige “Kod nas se kaže“, u kojoj crta, piše i pre svega strancima pokušava da objasni smešnu stranu srpskih fraza i uzrečica. Maja je rođena u Kanadi, gde je živela do svoje 12. godine. Sa porodicom se 2008. godine seli u Srbiju, u Čačku je završila osnovnu školu i Gimnaziju. Pošto se bavila odbojkom, dobila je punu stipendiju za Univerzitet u Sijetlu, a posle završenih studija se vratila u Čačak.

Imam osećaj da se kod mladih ipak oseća neka nada, odnosno želja da se nešto pokrene. Naše Udruženje vizuelnih umetnosti je skup takvih ljudi koji su želeli nešto da promene u Čačku. Starije generacije stalno govore bežite iz Čačka, idite iz Srbije, ali mi smo zapravo hteli da to promenimo, da mladi kažu: “Vratiću se u Čačak, ostaću u Čačku, jer u Čačku ima nekog sadržaja“ – kaže popularna Zmaja.

Dušan Darijević je doajen društvenog aktivizma, koji se se poslednjih 30 godina pre svega bavi kreiranjem drugačije kulturne politike u gradu. Prema njegovom mišljenju, mladi ljudi, ali i drugi građani ne treba da čekaju da im stvari “padnu s neba“, već da sami pokušaju da se izbore za kvalitetniji ambijent u sredini u kojoj žive.

Za iskusnog i prekaljenog aktivistu ostala je ideja da se ne čeka da grad i država ponude onog čega nema, već da samostalno, ili kroz saradnju sa drugima – pojedincima, udruženjima, institucijama, stvaramo životni i kulturni ambijent kakav želimo. Važno je ponuditi sadržaje kakvih nema, ili nema u dovoljnoj meri na nov i inovativni način, ali i pokrenuti ljude na akciju, da sami menjaju svet oko sebe i uveriti ih da je to moguće – naglašava Darijević.

Naposletku, sociološkinja Rada Karanac kaže da mladi moraju više da utiču na to da se što više pitaju za pojedine stvari koje smatraju važnim i da na taj način doprinose razvoju društvene zajednice.

Aktivizam podrazumeva i razvijanje kritičkog stava, odnosa prema prema društvu, prema političkom sistemu, borbu za neke konkretne stvari, na primer na lokalu. Da li su to komunalni problemi, ekološki problemi i tako dalje. Možda je najbolja definicija omladinskog aktivizma da je to glas mladih ljudi koji su uključeni u neke društvene aktivnosti, okupljeni oko zajedničke ideje i nude izlaz iz određene situacije.

Izvor: Morava info

Prethodni članakMajstorović vodio Čačak 94 do osme pobede
Sledeći članakDom kulture proslavlja veliki jubilej – 50 godina postojanja, besplatni programi tokom čitave sedmice

2 KOMENTARA

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here