ČAČAK – Povodom drastičnog povećanja broja slučajeva nasilja u porodici, razgovarali smo sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković. Prema njenim rečima, u tekućoj godini, po izveštaju Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, prijavljeno je 18.746 slučajeva nasilja nad ženama, od čega 46 odsto otpada na fizičko, a 30 odsto na psihičko nasilje.
Kako gledate na ove brojke?
Imamo ogromno povećanje nasilja i u Čačku, čak 72 procenta. Rekla bih da se u ovim slučajevima radi o najtežem obliku kršenja ljudskih prava, radi se o eskremnom obliku diskriminacije prema ženama. Moramo što više govoriti o ovom velikom problemu u našem društvu. Da vidimo koji su razlozi i uzroci nasilja prema ženama. Moramo podsećati građanstvo da prijavljuju nasilje, da se radi o krivičnom delu koje ne sme da se toleriše. Verujem da će nove mere koje su predviđene nedavno usvojenim Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici dati očekivane rezultate i da će mere koje su predložene voditi ka uspostavljanju efikasnije zaštite od nasiolja u porodici.
Veliki broj žena ubijen je u porodičnom nasilju.
Naravno da treba biti realan i svestan da se ne mogu sprečiti svi slučajevi ubistava žena. To je gorući problem, jer je zaista ogroman broj žena ubijen u proteklih nekoliko godina. Međutim, više nećemo i ne smemo dozvoliti da zakaže neka karika u lancu, neko od odgovornih u sistemu zaštite, već da ćemo imati jedan mnogo efikasniji odgovor na nasilje. Ipak će nam ostati oni suštinski uzroci nasilja, a to je diskriminacija žena, njihov podčinjeni položaj, uvreženi rodni stereotipi koji se vrlo teško i sporo menjaju, za šta je u Srbiji potrebne decenije, a bogami i vekovi.
Ima li pomaka da se više prijavljuje porodično nasilje, imajući u vidu da se o tome više govori?
Svakako se više prijavljuje porodično nasilje, a to je rezultat činjenice da se poslednjih godina mnogo više govori o nasilju u porodici. Šalje se poruka i od strane svih nadležnih organa, ali i od strane organizacija civilnog društva, da nasilje treba prijaviti. Sada su svi svesni da u našem društvu treba da postoji nulta tolerancija kako na nasilje, tako i na diskriminaciju.
Da li je postoje istraživanja koja bi komparativno ukazivala na stepen nasilja u porodici u periodu od pre nekoliko decenija i u današnje vreme?
Ne postoje relevantna istraživanja koja bi ukazala na to da li je nasilja više u poslednje dve decenije, posebno u poslednjih desetak godina kada se zaista puno govori o ovoj temi, kada se pronalaze načini za prevenciju i kada se radi na pronalaženju najefikasnijih mera zaštite nego što je to bilo pre dve, tri ili četiri decenije. Zato što se o ovome nije govorilo na ovakav način. Porodično nasilje bilo je privatna sfera i problem kako žene, tako i čitave porodice.Čak ni akademska zajednica nema adekvatna istraživanja, iako se ovom problemu govori od početka sedamdesetih godina prošlog veka.
Postoji li jedinstvna evidencija o slučajevima porodičnog nasilja u Srbiji?
Uspostavljanje centralne evidencije podataka o slučajevima nasilja u porodici, koja će se voditi kod republičkog javnog tužioca, svakako bi trebalo da omogući i bolje statističke podatke, a samim tim i bolju analzizu što bi trebalo da dovede do donošenja odluka na osnovu relevantnih podataka. Posebno bi bilo dobro da imamo analize studije slučajeva. Da se svaki slučaj posebno analizira, da se vidi kada je nasilje počelo, kako se tretiralo od strane institucija. Posebno bi dobro bilo analizirati slučajeve gde jeste došlo do propusta u sistemu. Nama u sistemu nedostaje učenje iz sopstvenih grešaka.
Izvor: Morava Info
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Portal Morava info zadržava pravo da, ukoliko ih proceni kao neumesne, skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Portal Morava info nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za skraćivanje komentara i njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera, i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.