Kajsija u čačanskom kraju dobro rodila, ali otežan izvoz

8
1178

ČAČAK – Kajsija je ove godine dobro rodila, ali je zbog novonastale situacije na svetskom tržištu izvoz ograničen, pre svega ka Rusiji iako ova roba nekako stiže i do te zemlje, rečeno je na Danima srpske kajsije u čačanskom selu Miokovci.

Ova manifestacija održana je nakon dve godine pauze izazvane koronavirusom, ali ovaj put nešto drugačije nego u godinama pre pandemije.

Naime, upriličeno je stručno predavanje na kom je govorio profesor Ivan Glišović sa Agronomskog fakulteta u Čačku, koji je najpre podsetio da su mrazovi 2020. i 2021. godine značajno umanjili prinose kajsije, a da ove godine kajsija rodila, ali da je i dalje problem to što se u ovom kraju, gde se nalazi čak 20 odsto proizvodnje srpske kajsije, oko 400 do 500 proizvođača teško udružuje.

On navodi da ove godine zbog sveukupne situacije izvoz ne ide baš u svim pravcima, pre svega prema Rumuniji i Poljskoj, ali “značajno manje i prema Rusiji, mada se nekako realizuje“, te podseća da kajsiju traže i naše i privatne destilerije na čitavom Balkanu.

Glišić je skrenuo pažnju na to da je izvozni karakter ovog voća veliki jer je kajsija regionalno ograničena vrsta na region oko Sredozemnog mora.

Imamo sreću da ona uspeva i u našoj zemlji, ali se severnije od Češke i Slovačke slabije gaji, tako da tržište za našu kajsiju može biti šire – kaže stručnjak i ističe da je to bilo rusko tržište, pa sever Evrope, ali i zemlje u okruženju poput Bosne.

Iako se ove godine Dani srpske kajsije održavaju skromnije i trebalo je proizvođačima da pruži saznanja u vezi sa savremenim trendovima proizvodnje i prerade, već postoje planovi za ponovno vraćanje velike manifestacije u prestonicu srpske kajsije – selo Miokovci.

Organizatorima će u tome pomoći Grad Čačak i Turistička organizacija grada Čačka, čiji je direktor Vojin Jakovljević rekao da će ove ustanove rado učestvovati u popularizaciji srpske kajsija kako u regionu tako i šire.

Po oprobanom ranijem konceptu napravićemo malu potencijalnu berzu mijokovačke kajsije gde će se susretati i proizvođači ali i potencijalni kupci, kojih je mnogo ne samo iz Srbije već i iz regiona – rekao je Jakovljević.

Izvor: Tanjug

Prethodni članakNova odluka Vlade: Vantelesna oplodnja o trošku države i za žene do 45 godina
Sledeći članakPokrenuta peticija da se na 100 godina zabrani rad pokreta Dveri

8 KOMENTARA

  1. Mrazov, za sve bi Imalo šećera da nema onih što kupuju po 20 kg. I više. Po tome se vidi koliko smo loši ljudi. Samo se brinemo za svoju guzici. Za ostale jok.

  2. Evo javno se zaklinjem da nikada više neću kupiti ni kg kajsija ni malina. Naši stari, ni u svetu, nisu ni znali da ovo voće postoji pa su živeli. Nema ni džema ni slatkog. A u Božju mater više.

  3. Opet muka. Opet kuknjava. Muka kad rodi, muka kad ne rodi. Udaviste ljudi. Pa takvo je poslovanje u svakoj sferi rada. Radi se, snalazi. A ovi samo čekaju da im država sve završi. Ne može tako. Nikad niste zadovoljni. Nekad se zaradi manje nekad više. Naučite nešto o ponudi i tražnji. O tržištu uopšte. U ne kukajte MOLIM VAS.

  4. Koje trziste sire moze da bude. O cemu ovaj gospodin prica. Prosle godine branica 80 na kraju placali i 90 dinara ove sezona pocela 70 pa spala na 60 dinara, padalica prosle godine 50 sada 35 pa 30 dinara. Sve poskupelo od preparata, goriva, djubriva a cena manja. Drzava nema interes od proizvodnje kaisije za razliku od maline pa se zato sve to tako i desava. Kako se malina izvozi? Da je pala cena maline odmah blokada puta sa flasom piva u ruci. Sve mi se cini da ce da radi testera u zasadu kaisije a ko zna mozda i u zasadu sljive, jabuke. PS Saditi samo ono od cega drzava moze da ima interes a to je malina.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here