Manje izdatih građevinskih dozvola u januaru, cena kvadrata značajno veća

4
802

U januaru 2023. godine izdato je ukupno 1.568 građevinskih dozvola, što je za 7,9 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Od ukupnog broja dozvola, 76,7 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 23,3 odsto na ostale građevine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Ako se posmatraju samo zgrade, 77,3 odsto dozvola izdato je za stambene, a 22,7 odsto za nestambene zgrade.

Kada se radi o ostalim građevinama, najveći deo se odnosi na cevovode, komunikacione i električne vodove – 64,5 odsto.

Prema dozvolama izdatim u januaru, prijavljena je izgradnja 2.903 stana, s prosečnom površinom od 69,4 kvadrata.

Najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti (41,1 odsto od predviđene vrednosti novogradnje), zatim slede Sremska oblast (15,7 odsto), Nišavska oblast (7,1 odsto), Južnobačka oblast (6,2 odsto), Šumadijska oblast (6 odsto) i Raška oblast (5 odsto).

Prosečna cena stanova novogradnje u Srbiji u 2022. iznosila je 209.958 dinara po kvadratu, što predstavlja povećanje od 17,6 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Cene stanova u posmatranom periodu kretale su se u intervalu od 52.000 dinara po kvadratu u Bujanovcu do 459.049 dinara u beogradskoj opštini Savski venac.

Posmatrano prema opštinama, najviše cene novoizgrađenih stanova zabeležene su u beogradskim opštinama, gde je prosečna cena u gradskim naseljima povećana 19,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i iznosila je 304.030 dinara po kvadratu.

Pored beogradskih opština, po visokim cenama izdvojile su se i Čajetina, Novi Sad, Vrnjačka Banja, Zrenjanin, Pančevo, niška opština Medijana, Šabac i Кragujevac.

Površina prodatih novoizgrađenih stanova u proseku je iznosila 57 kvadrata.

Prosečna cena kvadrata novogradnje u Novom Sadu iznosila je 180.699 dinara, što je povećanje od 14,3 odsto.

U Čajetini je prosečna cena kvadrata stana u novogradnji iznosila je 196.202 dinara. To je povećanje od 15,8 odsto u odnosu na lane.

Izvor: Nova ekonomija

Prethodni članakDr Roganović pozvao čačansku vlast da se pridruže protestima protiv francusko-nemačkog plana za Kosovo
Sledeći članakDekani osam beogradskih fakulteta: Ove mere su rešenje za manjak nastavničkog kadra i spas školstva

4 KOMENTARA

      • Ne treba da budes strucnjak za to, dovoljno je da prodjes pored gradilista pojedinih „investitora“
        Uvek jedan te isti „arhitekta“, a nacin gradnje i materijali presmesni za te velelepne masine za pranje para

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here