ČAČAK – Statistika pokazuje da se u Srbiji godišnje proizvede oko 50 miliona litara rakije, i to najviše od šljive.

Iskusni proizvođači kažu da je potrebno uraditi mnogo toga kako bi se dobio kvalitetan proizvod, koji će skliznuti niz grlo, zagrejati stomak, a u ustima ostavi ukus voća.
Dragan Urošević iz Donje Trepče izjavio je da je najvažnije da šljiva bude kvalitetna, a pre svega zrela.
– Važno je da budu i čisti sudovi gde se stavlja šljiva, a bitan je i dobar kazan za pečenje. Šljiva treba da bude što zrelija, da se potkuplja, a ne da se mlati. Bolje što više puta potkupiti, nego u burad ubacivati zelene – rekao je Urošević.
On je istakao da je rakija najbolja od starih sorti šljiva, šumadinke, drenovke, ali njih danas gotovo da nema.
– Moje mišljenje je da je od novih sorti dobra čačanska rodna, ali ipak je najbolja stenlejka – naveo je Urošević u izjavi agenciji MNA.
Prema njegovim rečima, iz kazana zapremine 100 kilograma može se dobiti od 20 do 23 litara šljivovice.
– Kada se radi prepek dobija se polovina. Primera radi, od 100 litara blage rakije od 10 gradi, može se dobiti 50 litara ljute od 20 gradi – naveo je on.
Urošević kaže da prilikom pečenja rakije važnu ulogu imaju i drva sa kojima se loži kazan.
– Ako su drva suva i kvalitetna, jedan kazan može da izađe za sat i 15 minuta, a ako su loša onda prođu i dva sata – rekao je Urošević.
Kvalitet, ali i tamno žuta boja se postiže tako što se rakija ostavi da odleži u drvenom buretu.
Direktor Instituta za voćarstvo u Čačku Milan Lukić kaže da je ove godine zabeležen dobar rod svih šljiva, počev od čačanske rane, lepotice, rodne do ostalih sorti.
– Značajne količine, kao sveži plodovi, ove godine su otišle u izvoz, međutim tradicionalno najveća količina šljive završi u rakiji. Poslednjih godina je sve veći broj proizvođača koji zahtevaju namensku proizvodnju i zasnivanje zasada onim sortama koje su itekako pogodne za proizvodnju. Tu je sve veći broj i proizvođača koji zahtevaju autohtone sorte, poput crvene ranke, dragačevke – izjavio je Lukić.

Potencijal Srbije kada je u pitanju proizvodnja rakije je veliki, naglasio je on, dodajući da dobre rakije nema bez dobrog kvaliteta ploda.
– Naši agro ekološki uslovi, klimatski i zemljišni, pogoduju proizvodnji visokokvalitetne šljive pogodne, prvenstveno za svežu upotrebu, za različite vidove prerade, ali i za proizvodnju rakije koja svakako treba da bude jedan svojevrstan srpski brend – naveo je Lukić.
Prema njegovim rečima, poslednjih godina se javlja sve veći broj ozbiljnijih proizvođača rakije, koji imaju svoj prepoznatljiv brend ne samo na području naše zemlje, već i šire.
– To je nešto što zaista ohrabruje i mislim da proizvodnja šljive, ali i rakije u narednom periodu ima lepu perspektivu. Proizvodnja viših stepena prerade poput rakija može doneti znatno veći dohodak poljoprivredim proizvođačima – zaključio je Lukić.
Izvor: MNA








Koji je to kazan zapremine 100 kilograma?
Kilograma 😀
Malo je…