
ČAČAK – Udruženje “Laris“ iz Čačka oglasilo se saopštenjem u kojem se, pored ostalog, navodi da je poslednjih meseci na udaru Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji se, kako tvrde, pogrešno tumači, zboč čega se traži njegovo “stavljanje van snage“.
Saopštenje prenosimo u celosti:
Poslednjih meseci na udaru je Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji se pogrešno tumači i traži njegovo „stavljanje van snage“. Mi, aktivistkinje i aktivisti za ravnopravnost, ženska i ljudska prava, poručujemo da nam je ovaj zakon važan, da se tiče svih građana i građanki Srbije i da ćemo ga odlučno braniti, kao što smo se odlučno borili za njegovo usvajanje.
U Zakonu o rodnoj ravnopravnosti piše da smo svi ravnopravni. On nije neustavan, kako se pogrešno navodi, već je upravo u skladu sa Ustavom, koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu bilo kog ličnog svojstva, garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i propisuje obavezu države da razvija politiku jednakih mogućnosti kako bi se ostvarila stvarna, suštinska ravnopravnost. Suštinska ravnopravnost znači da imamo ne samo jednaka prava, već i odgovornosti i jednake mogućnosti za uživanje prava u obrazovanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, na tržištu rada i u svim drugim oblastima, da budemo ravnomerno zastupljeni i učestvujemo u odlučivanju o pitanjima koja se svih nas tiču, kao i da imamo jednake koristi od rezultata rada.
U ovom zakonu piše da je zabranjeno da nas neko uznemirava, ponižava, preti, uslovljava, da nas seksualno ucenjuje ili uznemirava, da vrši nasilje ili da nejednako prema nama postupa zbog trudnoće, roditeljstva, usvojenja. Piše da je država dužna da obezbedi zaštitu od nasilja bez obzira gde se ono događa. Ovaj zakon nije „nasilje nad porodicom“, već je garancija da će državni organi reagovati na nasilje u porodici, kada do njega dođe.
U ovom zakonu piše da su nam jednako dostupna radna mesta, da moramo biti jednako plaćeni za rad jednake vrednosti, da možemo ravnopravno da napredujemo u karijeri, da žene ne smeju da budu otpuštene s posla zato što su trudne ili imaju malu decu. Piše i da će se vrednovati neplaćeni kućni rad, koji svakodnevno obavljaju skoro sve žene u vezi sa brigom o deci, porodici, kući, kao i neplaćeni rad muškaraca. Piše i da će žene koje nisu zaposlene, a obavljaju neplaćene kućne poslove, imati pravo na zdravstveno osiguranje. Ovaj zakon ne „uništava porodične vrednosti“, već obezbeđuje ravnotežu između porodičnog i poslovnog života, ali i doprinosi unapređenju porodičnih odnosa zasnovanih na ravnopravnosti, poštovanju i solidarnosti.
U ovom zakonu piše da žene imaju pravo da ih oslovljavaju u ženskom rodu, da budu to što jesu, doktorke, inženjerke, profesorke, ministarke, isto kao i frizerke, čistačice, kuvarice i vaspitačice. Ovaj zakon potvrđuje da su žene i muškarci ravnopravni i jednako vredni.
Zato što želimo da živimo u društvu u kome žene i muškarci, devojčice i dečaci imaju jednake mogućnosti i uslove da žive, rade, razvijaju se i napreduju, zato što znamo da je takvo društvo preduslov za ekonomski razvoj i bolji život, spremni smo da odlučno branimo Zakon o rodnoj ravnopravnosti i da zahtevamo njegovo dosledno sprovođenje.
- FemPlatz
- Ženski istraživački centar Niš
- Centar za podršku ženama
- Udruženje Krokodil
- Mreža SOS Vojvodina
- Yucom – Komitet pravnika za ljudska prava
- Atina
- Okular
- Beogradski centar za ljudska prava
- Centar za samostalni zivot osoba sa invaliditetom Srbije
- Laris
- Forum žena Prijepolje
- SeConS
- Fondacija BFPE za odgovorno društvo
- Kreativno afirmativna organizacija Parnas
- Udruženje za prirodu i društvo „Multivoks“
- Fondacija Centar za demokratiju
- SOS za žene i decu žrtve nasilja Vlasotince
- Romski centar za žene i decu Daje
- Građanske inicijative
- Irida
- Centar za dostojanstven rad
- Iz kruga Vojvodina
- Ženski centar Užice
- SOS Vranje
- Snaga prijateljstva Amity
- Iz kruga Kragujevac
- Međunarodna mreža pomoći – IAN
- Inicijativa mladih za ljudska prava
- ROZA- Udruženje za radna prava žena
- Sačuvajmo selo Proboj
- Impuls Tutin
- Fond B92
- Partneri Srbija
- Savetovalište protiv nasilja u porodici
- Fenomena
- Trag fondacija
- Politička platforma Solidarnost
- Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI Srbija
- Centar za preventivu i borbu protiv nasilja
- Užički centar za prava deteta
- Ženske studije i istraživanja, Subotica
- Autonomni ženski centar
- Pobunjene čitateljke
- Laboratorija za istraživanja roda Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
Univerziteta u Beogradu - Centar modernih veština
- Akademija ženskog liderstva
- Nezavisno udruženje novinara Srbije
- Slavko Ćuruvija fondacija
- Žensko udruženje kolubarskog okruga – ŽUKO
- Ženski prostor
- A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava
- Catalyst Balkans
- Autonomni ženski front ZLF
- Zeleno levi front
- Sinhro Hub
- Udruženje žena Peščanik
- Prijatelji dece Srbije
- Savez feminističkih organizacija (Re)konekcija
- Centar za razvoj zajednice LINK
- Odbor za ljudska prava Niš
- Ženske studije i istraživanja Novi Sad
Pojednike/ci:
- Marjana Stevanović
- Mileva Malešić
- Ana Isaković
- Prof. dr Marija Babović
- Hristina Cvetinčanin Knežević
- Radmila Grujaničić
- Olivera Ilkić
- Prof. dr Jelena Simić
- Prof. dr Marijana Pajvančić
- Prof. dr Gordana Lalić Krstin,
- Sofija Mandić
- Prof. dr Smiljana Milinkov,
- Prof. dr Dragica Vujadinović
- Sanja Nikolin
- Dr Ana Pajvančić Cizelj
- Prof. dr Katarina Lončarević
- Prof. dr Ivana Spasić,
- Prof. dr Svetlana Tomić
- Dr Adriana Zaharijević
- Dr Biljana Đorđević
- Danica Todorov
- Prof. dr Dubravka Đurić
Izvor: Udruženje “Laris“








Ženo idi usitni jedno 5 metara drva čisto da budemo rodno ravnopravni🤣
Kad vidim reč aktivista nije mi dobro…a mogli bi malo da traže i ravnopravnost na građevini, evo posla kolko hoćeš svi traže radnike….nijedna neće zidar fasader da bude a hoće ravnopravnost
Zidarka-fasaderka, morate se po zakonu izražavati inače vam preti kazna po zakonu! Rodnost u imenima profesija je rezultat istorijskih prilika. I otuda ja nemam ništa protiv terminoloških dopuna: recimo, da se ženski pukovnik nazove pukovnicom.
Ali pitam sada i sve one koji su, kao i ja, bili u vojsci: kako da ženskom vodniku uspešno damo ime? Vođica? Što da ne, reči se mogu silovati. A treneru – možda ,,trenerka“ ili ,,trenerica“?
Ako je usklađen sa Ustavom, onda je potpuno izlišan jer sam Ustav zabranjuje diskriminaciju na osnovu bilo kog ličnog svojstva, garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i propisuje obavezu države da razvija politiku jednakih mogućnosti kako bi se ostvarila stvarna, suštinska ravnopravnost. Suštinska ravnopravnost znači da imamo ne samo jednaka prava, već i odgovornosti i jednake mogućnosti za uživanje prava u obrazovanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, na tržištu rada i u svim drugim oblastima, da budemo ravnomerno zastupljeni i učestvujemo u odlučivanju o pitanjima koja se svih nas tiču, kao i da imamo jednake koristi od rezultata rada.
Dakle, udruženje samo sebi protivreči potvrđujući izlišnost ovog zakona…