U toku završne pripreme za otvaranje Muzeja košarke u Čačku (FOTO)

8
2314

Piše: Miloš Timotijević, istoričar

ČAČAK – Čačak uskoro ulazi u kulturnu istoriju Srbije kao dom prvog i jedinog Muzeja košarke u zemlji i regionu. Ova ustanova će čuvati, tumačiti i predstavljati jednu od najslavnijih sportskih tradicija na Balkanu. Zahvaljujući podršci Grada Čačka i Ministarstva kulture Republike Srbije, ideja stara više od decenije konačno je pretočena u realnost. U obnovljenoj zgradi legendarne Sokolane, najstarijem sportskom objektu ove vrste u Srbiji, privode se kraju završne pripreme za otvaranje ustanove koja će istoriju, emocije i duh igre pretvoriti u trajno kulturno nasleđe.

Čačak, grad u kome košarka nije samo sport već deo kolektivnog identiteta, uskoro dobija svoj dugo očekivani Muzej košarke. Osnovni izložbeni koncept i sadržaj stalne postavke osmislio je kustoski tim Narodnog muzeja u Čačku, koji je postavio temelje muzeološke priče, definisao narativ i oblikovao istorijski sadržaj izložbe.

Uprkos brojnim izazovima i dugom procesu realizacije, ova ustanova postaće ne samo novi kulturni reper grada, već i prostor u kome će se duh igre neprestano transformisati kroz muzeološki narativ – baš kao i sama košarka. Otvaranje muzeja se očekuje u jesen 2025. godine, čim se steknu svi preduslovi za potpunu tehničku funkcionalnost izložbenog prostora.

Početak jedne ideje: prve inicijative da Čačak dobije Muzej košarke

Ideja da Čačak dobije svoj Muzej košarke prvi put je ozbiljno pokrenuta 2011. godine, kada su Radmilo Mišović, Milan Peca Petronijević i Zoran Biorac predložili da se osnuje ustanova koja će čuvati sećanje na slavnu tradiciju čačanske košarke. Osnovano je udruženje “Majstori basketa“, a kao moguće lokacije za Muzej razmatrane su Ivkovićeva i Hadžićeva kuća, kao i izgradnja novog objekta pored stadiona FK Borac.

Iako planovi nisu realizovani u 2015. godini kao što je najavljivano, ideja nije ugašena. Novi zamah projekat dobija 2021. godine, kada Čačak postaje Prestonica kulture Srbije, a Muzej košarke postaje jedan od strateških prioriteta ovog projekta koji je uobličio tim pod upravom Branka Ćalovića, direktora Umetničke galerije “Nadežda Petrović“.

Odlukom Gradske uprave Muzej košarke je smešten u zgradu nekadašnje Sokolane, podignutu između 1912. I 1914. godine (najstariji objekat takve vrste u Srbiji), koja je uvek bila simbol sporta i telesnog vaspitanja u Čačku.

Izložbeni koncept i diskurs Muzeja košarke razvili su istoričari kustosi Narodnog muzeja u Čačku — dr Miloš Timotijević i Milan Lišančić uz podršku Stefana Novičića, u složenom i institucionalno koordinisanom procesu pod rukovodstvom direktora ustanove Delfine Rajić, koji je trajao od oktobra 2021. do avgusta 2025. godine.

Muzej košarke je zamišljen kao savremeni, multifunkcionalni muzejsko-edukativni centar koji će povezati muzeologiju, istoriju sporta i savremene načine komunikacije sa publikom.

Misija Muzeja jasno je definisana – to je prostor u kojem se baštine, tumače i prezentuju vrednosti košarke kao društveno-kulturnog fenomena, sa posebnim osvrtom na lokalne osobenosti Čačka i njegov značaj u nacionalnom i regionalnom kontekstu. Cilj nije samo hronološko prikazivanje uspona i uspeha, već i obrazovanje, inspiracij i podsticanje na sportski duh, zajedništvo i zdrav način života. U tom smislu, Muzej košarke nije zamišljen samo kao prostor za izložbu eksponata – već i kao kulturni i društveni centar koji se neprestano razvija, što će biti zadatak budućih kolega koji će raditi u ovoj ustanovi.

Sa svešću da muzeji nisu statične institucije, Muzej košarke u Čačku je zamišljen kao živ sistem — muzej u nastajanju — otvoren za kontinuirano unapređivanje i nove narative. Postavka će u budućnosti biti dopunjena predmetima koje građani i bivši sportisti žele da poklone ili pozajme. Treba istaći da je Muzej košarke od početka tako koncipiran da bude otvoren za nove predloge, inicijative i darivanja.

Kao prvi muzej u celini posvećen nacionalnoj košarkaškoj tradiciji, Muzej košarke u Čačku biće jedinstven u Srbiji i regionu. Zato njegov značaj prevazilazi lokalni nivo i predstavljaće kulturno obeležje cele Srbije.

Od Sokolane do Muzeja košarke

Grad Čačak je za dom budućeg Muzeja košarke izabrao zgradu nekadašnje Sokolane, mesto duboko ukorenjenu u sportsku istoriju grada. Arhitektonsko preoblikovanje zgrade Sokolane povereno je studiju “Primavera“ iz Čačka, koji je u saradnji sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu i Gradom Čačkom, definisao prizemlje, izgled galerije, položaj stepeništa i posebnih prostorija namenjenih Radmilu Mišoviću, Draganu Kićanoviću i Željku Obradoviću. Centralno stepenište osmišljeno je kao “tribina“ za publiku i mesto za multimedijalne prezentacije. Na podu je zadržan parket, a na galeriji koševi, kako bi ceo prostor imao obrise košarkaškog terena.

Logotip Muzeja košarke izradio je Slavimir Stojanović Futro, profesor Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Grad Čačak je potom angažovao prof. dr Miu David sa Tehničkog fakulteta u Novom Sadu za dizajn i arhitekturu stalne postavke. Njen tim je u saradnji sa kustosima Narodnog muzeja u Čačku predložio moderno i inovativno rešenje, koje je podrazumevalo izmeštanje stepeništa sa centra terena. Ovaj predlog nije prihvaćen i na osnovu odluke Grada Čačka i Ministarstva kulture Republike Srbije, primenjeno je drugačije rešenje, prilagođeno specifičnostima prostora i okolnostima realizacije projekta.

Studiju “Primavera“ poveren je zadatak dovršavanja arhitektonskih i dizajnerskih segmenata muzeja. Oblikovali su ulazni hol, zidne reljefne skulpture od oblica sa siluetama košarkaša na spratu Sokolane i vizuelni identitet prostorija posvećenih Mišoviću, Kićanoviću i Obradoviću.

Dizajn najvećeg dela stalne postavke osmislilo je preduzeće “Modelart arhitekti“ iz Novog Sada, prema uputstvima kustosa dr Miloša Timotijevića – hronološki i tematski pregled razvoja košarke u Jugoslaviji, Srbiji i Čačku, “Hol slavnih“ i detaljan vremenski pregled – tajmlajn košarkaškog razvoja od 1891. do 2024. godine. Potom je tehnički tim “Modelart arhitekata“ sa Timotijevićem i Novičićem i realizovo kompletno postavljanje izložbenog materijala u Sokolani, vodeći računa da svaki detalj podrži priču koju izložba želi da saopšti publici, ali i da se osravi prostor za dopunu stalne postavke sa novim predmetima. Ovom prilikom se zahvaljujemo Dejanu Mitovu i njegovom preduzeću “Modelart arhitekti“ iz Novog Sada koje je van ugovorene obaveze, dakle bez novčane naknade, dizajniralo najveći deo stalne postavke.

Šta će posetioci videti?

Naslov izložbe “Muzej košarke – od prvog pomena do savremenog doba“ prati glavnu poruku: Čačak – grad košarke. Ovakva poruka nije puka floskula, već okvir u kome je izgrađen čitav muzeološki i vizuelni identitet ustanove.

Kompleksnost koncepta ogleda se i u samom rasporedu postavke, koja obuhvata prizemlje i sprat zgrade, podeljene u više celina. Prizemlje je posvećeno razvoju jugoslovenske, srpske i čačanske košarke sa nizom tematskih celina. Centralna pažnja na spratu posvećena je velikanima čačanske košarke – Radmilu Mišoviću, Draganu Kićanoviću i Željku Obradoviću – kao i “Holu slavnih“ u kome se nalazi panorama svih značajnih košarkaša koji su iz Čačka ili su igrali za čačanske klubove.

Posebna vrednost koncepta Muzeja košarke je i u njegovoj fleksibilnosti. Muzejska postavka je otvorena za dopune, izmene i unapređenja, u skladu sa razvojem sporta, interesovanjem publike i pojavom novih muzejskih predmeta. Kao i sama košarka, Muzej je zamišljen kao živ sistem koji se prilagođava vremenu, publici i budućim narativima.

Iako je stalna postavka završena, sprat muzeja u početnoj fazi neće biti dostupan posetiocima. Razlog nije tehnički, već se čeka zvanična dozvola za prikazivanje karijera Željka Obradovića, Radmila Mišovića i Dragana Kićanovića. Verujemo da će se u najskorijoj budućnosti to i dogoditi, i da će se Muzej košarke obogatiti novim predmetima važnim za sportski identitet našeg grada, Srbije, nekadašnje Jugoslavije, ali i Evrope.

Muzej košarke već sada poseduje niz važnih predmeta, od sokolske opreme, preko košarkaške opreme, do medalja. Ovom prilikom zahvaljujemo se našim darodavcima: Slobodanu Bobu Stefanoviću, Mirjani Koprivici Marković, Zoranu Coku Antonoviću, Savi Kovačeviću, Radosavu Šljiviću, Dobrilu Jojiću, Goranu Deniću Gocu.

Šta nedostaje – a šta se očekuje

Najveći broj potencijalnih darodavaca čeka da se Muzej košarke zvanično otvori kako bi poklonili ili samo ustupili svoje predmete za izlaganje. U skladu sa tom činjenicom osmišljen je i veliki slobodan prostor za buduće izlaganje predmeta, jer je Muzej košarke suštinski muzej u nastajanju.

Ista ocena važi i za postavljanje brojnih multimedijalnih uređaja koji će u budućnosti obogatiti stalnu postavku i doživljaj posetilaca. Nedostatak finansija odložio je sprovođenje ovog plana.

Važna osobenost sadašnje stalne postavke su i verne replike medalja koje su osvojile muške i ženske košarkaške reprezentacije Jugoslavije i Srbije od 1959. do 2023. godine. U pitanju je jedinstvena kolekcija koja se može videti samo u Muzeju košarke u Čačku. Kopije medalja uradio je atelje akademskog vajara Nebojše Savovića Nesa.

Prostorije posvećene legendama čačanske košarke dizajnerski su potpuno opremljene, ali će u bliskoj budućnosti dobiti svoj puni izgled i značaj tek sa izlaganjem predmeta koji su im pripadali.

Osim što će čuvati bogatu istoriju igre, Muzej će biti mesto gde će neki budući kustosi i saradnici, u čiji entuzijazam i posvećenost ne sumnjamo, stalno istraživati i predstavljati nove priče o čačanskim košarkaškim velikanima.

Pogled u budućnost

Otvaranje Muzeja košarke u Čačku predstavlja rezultat višegodišnjeg rada kustosa Narodnog muzeja u Čačku. Međutim, predstojeće zvanično otvaranje stalne postavke je tek prvi korak, jer predstoje važni zadaci zapošljavanje stručnjaka koji će uspešno voditi Muzej košarke, kao i obezbeđivanje stabilnog finansiranja za ovu ustanovu, koja bi na osnovu svog profila u dogledno vreme trebala do dobije punu upravljačku samostalnost, a ne da bude samo izdvojeno odeljenje Narodnog muzeja u Čačku.

Postoji realna potreba da se Muzej košarke što pre formalno profiliše kao samostalna institucija, sa sopstvenim budžetom, programom i pravnom strukturom, što bi omogućilo bolje upravljanje, vidljivost na kulturnoj mapi Srbije i jačanje saradnje sa sportskim, obrazovnim i kulturnim akterima u zemlji, regionu, Evropi, ali i sa SAD.

Otvaranjem Muzeja košarke, Čačak dobija instituciju od nacionalnog značaja, jedinstvenu po tematici i konceptu, koja će dostojno čuvati i promovisati njegovu najpoznatiju sportsku tradiciju. Stalna postavka je rezultat upornosti i stručnog rada kustosa Narodnog muzeja u Čačku i podrške institucija koje su prepoznale značaj projekta. Budući kustosi i saradnici imaće prijatan zadatak da razvijaju stalnu postavku, obogaćujući je novim predmetima i pričama, kako bi Muzej ostao važna tačka na kulturnoj mapi ne samo Čačka i Srbije, već i celog regiona. Na kraju još jednom treba istaći da Muzej košarke nije samo priča o sportskim trofejima, već o strasti, identitetu i zajedništvu jednog grada – i poziv svim generacijama da u budućnosti tu priču grade zajedno.

Prethodni članakVioleta Marković: Ko iz čačanske opozicije pregovara sa SNS-om?
Sledeći članakImenovani novi načelnici gradskih uprava za finansije i urbanizam

8 KOMENTARA

  1. Na otvaranju Muzeja biće samo Radmilo Mišović Ćaci, ili ti podguzna muva svake vlasti… Dok je ove vlasti, Kićana i Željka nećemo videti, a ovaj grad(vlast) ih i ne zaslužuje … Nadamo se da će se to uskoro promeniti i da će oni biti naši dragi gosti… Direktor će verovatno biti neko sa dosijeom, kao što se postavljaju svuda… Svako dobro… PUMPAJJJJ

    • Čoveka koji je simbol košarke u Čačku i koji ima zasebnu prostoriju u tom muzeju? U pravu si. Takvi ljudi bi zbog svoje sujete čak i to propustili da urade. Baš logično ali priliči takvima koje podržavaš

  2. 14.februar 2022.
    Biće smešten u zgradi Sokolane, a otvaranje će biti upriličeno 18. oktobra 2023. godine, u sklopu programa Čačak – prestonica kulture Srbije.

    • Upravo to. Kako su se osramotili sa onom jezivom pljuvačinom, samo zato što je podržao studente. Zaista je bruka i sramota da grad vode ljudi koji su prosti, bahati i nasilni, što su uveliko pokazali posledjih meseci.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here