Prvi ekonomski rezultati nakon vanrednog stanja

1
353

Piše: Vladimir Vučković, Nova.rs

Pristigli su neki podaci za ekonomsku aktivnost u aprilu, mesecu u kome će se osetiti pun efekat izolacije usled pandemije. Rezultati su loši i potvrđuju očekivanja da će kriza snažno pogoditi privredu Srbije.

U prerađivačkoj industriji se proizvelo manje za dvadeset odsto u poređenju s prošlogodišnjim aprilom. Proizvodnja je manja za više od dvadeset odsto i u odnosu na proizvodnju iz prvog kvartala ove godine. Naročito su stradali proizvodnja motornih vozila, tekstila, gume i plastike, nameštaja… Da nije bilo rasta farmaceutske, hemijske, duvanske industrije, kao i odskoka proizvodnje derivata zbog zastoja u proleće prošle godine, rezultat bi bio još gori.

I promet u trgovinama opao je za dvadesetak odsto, i u odnosu na ovogodišnji mart i u odnosu na prošlogodišnji april. Iako je ublažio ukupni pad, promet hrane, pića i duvana u aprilu jeste manji, za desetak odsto.

Izvoz i uvoz su stradali za oko trideset odsto, jer su za 400-500 miliona evra manji nego godinu ranije. Uvoz je veći pa brže i opada, to je tako u svakoj krizi, tako da je jedna od retkih pozitivnih posledica krize smanjenje deficita u razmeni sa svetom (minus u trgovini robom manji je za oko 150 miliona evra).

Konačno, turizam gotovo da se ugasio (broj dolazaka i broj noćenja manji za više od 95% u aprilu ove godine u poređenju s istim mesecom prošle godine), sa hiljadu stranih turista u aprilu i nešto više registrovanih domaćih turista.

Prethodni podaci deluju zastrašujuće, pošto veći mesečni pad industrije i drugih agregata nikad nije zabeležen (moraću da proverim sa Stoletom Stamenkovićem kako je stvar izgledala u aprilu 1999. godine, nemam te statistike kod sebe, a rok za tekst ističe). Ipak, nekoliko drugih činjenica treba imati u vidu, biće sigurno različitih interpretacija u sledećim danima.

Kada se pogleda podatak za ukupnu industrijsku proizvodnju u prva četiri meseca ove godine, vidi se da u odnosu na prošlu godinu gotovo da nema pada. Dakle, neko bi mogao reći da se kriza uopšte ne vidi! Reč je o kombinaciji više stvari, a ponajviše o tome da je do početka krize industrija imala rast i da je aprilski pad oborio ovogodišnji kumulativni rezultat na lanjski nivo. Da, ukupno nema pada, ali je april jako loš i ne bi bilo dobro odvraćati pogled od aktuelnog mesečnog rezultata.

Istovremeno sa podacima o industriji, prometu i spoljnoj trgovini objavljeni su i rezultati iz ankete o radnoj snazi. Stopa zaposlenosti je nešto veća a nezaposlenosti manja nego u isto vreme prošle godine, pa bi i to moglo da se protumači kao vest koja potvrđuje da nas krize nije dotakla. Međutim, reč je o anketi za prvi kvartal, tako da se novi podaci o zaposlenosti uopšte ne odnose na krizni period.

Rano je za preciznije godišnje projekcije i za kvalitativnu ocenu dubine krize s kojom se suočavamo. Statistika EU još uvek nije objavila apriliski rezultati za druge države, a u vestima iz regiona može se naći da je pad industrije u Hrvatskoj u aprilu nešto manji nego u Srbiji (ali da kod komšija aktivnost opada već mesecima i da je na nivou četiri meseca već zabeležen zamašan pad), dok je u BiH međugodišnji pad u aprilu uporediv sa Srbijom. Svaka država ima svoje specifičnosti i rezultate u jednom mesecu ne bi trebalo uzimati bez rezerve.

U narednim mesecima, u odnosu na april beležiće se bolji tekući rezultati jer će krenuti kakav-takav oporavak, ali će to i dalje biti manje mesečne proizvodnje od prošlogodišnjih. Biće materijala za različite interpretacije, pa i za razjašnjavanje gde smo i kako smo.

Autor je član Fiskalnog saveta

Izvor: Nova.rs

Prethodni članakTrener juniora Borca pomoćnik Vlada Jovanovića u Megi
Sledeći članakPopuštaju mere na plažama u Grčkoj, ali neka pravila i dalje važe

1 KOMENTAR

  1. April nije mesec za neke ozbiljne analize jer vecina firmi pogotovu vece nisu radile koristeci godisnje odmore.Sto se tice trgovine nisam siguran.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here