Četiri objašnjenja zašto neke osobe, nakon što se vakcinišu protiv covid 19, ne stvore antitela

0
524

Antitela na SARS-CoV-2 stvoriće skoro sve osobe koje su se vakcinisale protiv covid 19, a ako se slučajno dogodi da se kod nekog ona ne razviju postoje četiri objašnjenja za to, objašnjava za eKliniku docent dr Ana Banko, virusolog sa Instituta za mikorobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Ona napominje da ne treba paničiti, i napominje da je samo potrebno vreme.

U studijama za Sinopharm vakcinu stoji da se razvoj antitela kod većine stiče u dve nedelje nakon druge doze. Ali, pronašla sam u kliničkim studijama prve i druge faze, da se pokazalo da se antitela razvijaju čak i do 42 dana od primanja druge doze. Imali smo slučaj i da posle Pfizer vakcine neko ne stekne odmah antitela, iako najbrže daje odgovor – kaže dr Banko za eKliniku, i ističe da se ne treba prerano testirati, brinuti i sumnjati, već pustiti da vreme odradi svoje.

Ona navodi da postoje četiri objašnjenja ukoliko je test na antitela pokazao da ih nema.

Prvo i najverovatnije je, da je test prerano urađen. Drugo objašnjenje je da su pogrešno testirana antitela. Kod većine vakcina, naime, preporuka je da se IgG antitela rade na S proteinu. Treća opcija je osobe nisu stvorile dovoljnu količinu antitela, a to znači ili da će ih stvoriti kasnije ili je reč o osobama koje su na imunosupresivnoj terapiji. Dakle njihov imuno odgovor je svakako slabiji. Zbog toga možda neće stvoriti antitela ili će ih stvoriti u manjoj količini, odnosno kasnije. U tu grupu bih stavila i osobe koje imaju neko imunosupresivno stanje i oboljenje – objašnjava docent dr Ana Banko, virusolog.

Kada se govori o imunosupresivnim terapijama i oboljenjima, najčešće je reč o autoimunim bolestima.

Četvrta, najmanje verovatna opcija, uočena je kod nekih drugih vakcina, koje ovde još nisu opisane, ali nisu nemoguće, a to su takozvani nonrisponderi (non-response). To su one osobe koje iz nedefinisanih razloga ne stvaraju antitela. Njih ostavljam kao poslednju opciju, koja je najmanje verovatna. A, obično se radi o ove tri prethodne kategorije – dodaje naša sagovornica.

Banko podseća da antitela na korona virus nakon preležane bolesti kod nekoga traju duže, kod nekoga kraće.

Verujemo da će kod vakcine antitela trajati duže. Razlog je što je odgovor antitela nakon vakcine u nivou najjačih odgovora nakon preležanog covid 19 – kaže dr Banko.

Stručnjaci su ustanovili da će imunitet nakon primljene druge doze vakcine trajati najmanje šest meseci. Naša sagovornica smatra i veruje da će trajati bar godinu, dve…

Imunitet se ne stiče samo stvaranjem antitela. Postoji i tzv. memorijski imunitet a on se dešava kada osoba ponovo dođe u kontakt s virusom, pa opet pokreće stvaranje antitela – obrazložila je docent dr Banko.

Izvor: eKlinika, B. Lazić

Prethodni članakEvo kakva je situacija sa brojem novozaraženih u čačanskim školama i vrtićima
Sledeći članakRegionalni pozorišni spektakl “Za šta biste dali svoj život“ u nedelju u Domu kulture

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here