Dobar rod kajsije u čačanskom kraju, ali voćari se žale na nisku otkupnu cenu

20
11553

Rod kajsije u zapadnoj Srbiji prethodnih godina uglavnom je odnosio mraz. Ove godine uslovi za njen razvoj bili su gotovo idealni, pa je rod obilan u skoro svim zasadima. Visoku rodnost, međutim, ne prati dobra otkupna cena, tvrde voćari.

Aleksandar Trnavac iz Milićevaca kod Čačka kaže da se na pojedinim mestima već obustavlja otkup kvalitetnije kajsije, kao i da je trenutna cena dovoljna da pokrije potencijalno troškove proizvodnje.

Trnavac kaže da je otkupna cena kajsije niska i da se na pojedinim mestima već obustavlja otkup kvalitetnije, brane kajsije.

  • Otkupna cena je 40 dinara za kajsiju padalicu, a 60 dinara za branicu, s tim što za branicu već na pojedinim mestima prestaje otkup – rekao je Trnavac.

On navodi da takva cena može samo da pokrije osnovne troškove proizvodnje.

  • Sa tom cenom mogu eventualno da pokrijem troškove proizvodnje i to je to. Neke ozbiljnije zarade nema – kaže Trnavac.

Prema njegovim rečima, proizvođači do bolјe cene dolaze samo u godinama kada je rod znatno manji.

  • Kada je rod manji, mi eventualno možemo da imamo cenu, odnosno kada nekome od nas rodi, a drugima ne rodi. Tada možemo da imamo cenu, a u drugim slučajevima ne – objašnjava on.

Iako je ove godine kajsija imala dobre uslove za rod, Trnavac kaže da će deo prodati za rakiju, a deo preraditi za sopstvene potrebe.

  • Nešto ću prodati za rakiju, a nešto ću preraditi za svoje potrebe, u sopstvenoj režiji. Videću šta ću dalje – naveo je.

Voćari su, kako kaže, pre nekoliko dana održali sastanak u Miokovcima, koji su jedan od centara proizvodnje kajsije u čačanskom kraju.

  • Imali smo pre nekoliko dana sastanak u Miokovcima, koji su centar proizvodnje kajsije u Čačku. Bio je sastanak Upravnog odbora “Miokovačke kajsije“, čiji sam član. Očigledno je da ćemo za ovu godinu teško nešto moći da uradimo, ali smo se dogovorili da, kada se završi berba, vidimo kako ćemo da se udružimo i rešavamo problem, da ne bismo ponovo došli u ovakvu situaciju – rekao je Trnavac.

On dodaje da proizvođači ne mogu da se obrate nikom za pomoć, jer je odgovor uvek isti – tržište fomira cenu, kako on kaže.

  • Ne možemo nikome da se obratimo. Ako se obratimo nekome iz grada, oni će reći da nisu nadležni i da tržište određuje cenu. Ranije je Čačak imao fabrike koje su otkupljivale, kao što su Takovo i Budimka. Sada smo prepušteni nakupcima – kaže Trnavac.

On smatra da je sadašnja cena posebno nepovoljna ako se uporedi sa cenama iz prethodnih godina i tadašnjim troškovima proizvodnje.

  • Na primer, 2008. godine cena kajsije bila je 30 dinara, a tada je evro bio 85 dinara, gorivo je bilo 92 dinara. Pa vi vidite gde smo mi sada što se tiče cene kajsije – naveo je.

Izvor: N1

Prethodni članakStartap iz Naučno-tehnološkog parka Čačak osvojio prestižnu međunarodnu nagradu Red Dot Award 2026
Sledeći članakVučić: Izbori će biti razdvojeni, prvo parlamentarni, pa onda predsednički

20 KOMENTARA

  1. Cenu kajsije određuje tržište , a ne koje je godine koliko koštala. Kad prerodi kao ove godine cena ide dole što je i normalno jer je prevelika ponuda. To je svakome jasno osim blokaderskim i opozicionim budalama i fukarama.

  2. Gospodi “ Samo pitah“ i ovom “ Zaista“, kada biste dosli da ih berete na + 30 pali biste na nos, i dobili 500 din na sat a ja je prodajem po 80,100 dinara. Takve kao iz vaseg detinjstva lepe krupne, neki ih zovu ananas, neznam kako se kod vas zovu. Pa lepo racunajte gde je tu zarada. Jos placamo i osiguranje jer nam sve cesce led unistava vocnjake, a niko od vas jos ne izracuna gde je rezanje voca, hemija, djubrivo, nafta… A o drzavi da se ne prica, i njihovih 18 000 po hektaru. Videce sada racunicu kada se unesu racuni koliko se ulaze a koliko dobija,i koliko oni daju.

  3. Otkupna cena je 30 din. U Ritopeku sverc komerc radi l,radi u zaklonjenoj hladnjaci danju kupuje nocu iznosi.Njima je sve dozvoljeno samo seljak neka radi. .Nikom nista ne placa a zarada boli glava.

  4. Država mora da pomogne proizvođače kajsija da najsposobnijima da povoljne kredite, da otvore fabrike za preradu u džemove, kolače, destilerije uz savete stručnjaka sa državnih fakulteta i instituta.Kao i da otvara neprekidno mogućnosti za plasman na domaćem i inostranim tržištima.

  5. Strasno je kako pojedinci u komentarima omalovazavaju vocare. Svako treba da proba da radi u vocnjaku i na njivi pa da vidi koja bi mu racunica bila. Sa ovom cenom tesko da mogu da pokriju i troskove proizvodnje. Kolika je samo cena nafte, sredstava za prskanje, koliko treba platiti berace, a da ne pricamo o gledanju u nebo da ne bude grada. Svako neka stavi prst na celo i iskreno kaze da li bi to radio tako da jedva prezivi. Nisu vocarii krivi sto su male penzije i plate a pojedinci koji kroje sudbinu i njima i poljoprivrednicima, preko noci postali milijarderi, uvozni lobisti i odlucuju o prezivljavanju proizvodaca. Zamislite se malo pre bilo kakvih komentara

  6. Logično je kada je puno ponude da je cena niža.Hvala Bogu pa je kajsija rodila.Prošle godine nismo je imali ni za jelo,a kamoli za pekmez.

  7. Ja sam išao u Prijevor po kajsije.Nešto sam kupio,nešto brao i sve to platio po 70 din/kg.Kada im dođeš neće da ti daju kao na otkupu,a sam kupiš i to nije fer

  8. Ma kakva zarada… Kome je ovo hobi i neki prihod sa strane ostaje jedna prosečna plata u Srbiji kad se sve plati…
    Jadni ljudi koji od ovoga žive, koji nemaju 12 meseci po 1000 eur platu pa im je ovo bonus, nego im je ovo sve za celu godinu…
    Otkup 60, a u prodavnici 150% veća cena…tj 150 dinara…

  9. Muka kad rodi muka kad ne rodi. A mi koji kupujemo cutimo. Kad je jeftino spremam o zimnicu. Slatku I slanu. Kad je skupo smanjimo. I tako uvek. Znaci prema guberu. A ovi proizvodjaci dosadise sa kuknjavom. Oni bi da uvek zarade.

    • Da ali može li da pokrije gubitak od prošle godine kad je nije bilo uopšte?
      Umesto da je cena realnija i da se oporave proizvođači,oni će imati samo ovogodišnju zaradu koja će biti ok i to samo zbog natprosečnog roda.

    • Kako možete biti zadovoljni sa 60 din. Sa tom cenom nećete moći da kupite ni traktor, a kamoli stan u novogradnji. Malinarima je malo 400 din. ljudi se navikli da posle svake sezone kupe po neku nekretninu. Navika je čudo.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here