
Poslednjih godina zdrava ishrana je u sve većem fokusu mladih i odraslih. Kako bismo znali koja je hrana dobra, a koja loša, ključno je razumeti odakle ona dolazi. Lošom hranom smatra se ona s nikakvom ili malom hranjivom vrednosti. Nezdrava hrana povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca.
Pre svega, opasnim namirnicama smatraju se slatka pića. Ako ih osoba svakodnevno konzumira, potrebno je postepeno smanjivati njihov unos. Gazirana i slatka pića trebalo bi da zauzimaju minimalan udeo u našim jelovnicima.
Na drugom mestu su transmasti. Transmasne kiseline nastaju kao nusproizvod delimične hidrogenacije biljnih ulja i kod dužeg zagrevanja biljnog ulja na višim temperaturama. Imaju brojne negativne učinke na metabolizam, posebno u razvoju ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja. Primeri hrane koja sadrži transmasti su margarin, peciva, burgeri i prženi krompirići.
Slede rafinirani i dodati šećeri, koji uzrokuju gojaznost, a prisutni su u slatkišima, kukuruznom i javorovom sirupu i tako dalje. Premda svi ljudi mogu imati koristi od smanjenja unosa šećera, osobe s dijabetesom, visokim krvnim pritiskom i porodičnom istorijom srčanih bolesti moraju na to obratiti posebnu pažnju.
Treba se kloniti i zasićenih masti jer njihov prevelik unos može povećati nivo LDL ili štetnog holesterola. Nezdrav je i mononatrijev glutamat, jedan od najraširenijih aditiva u hrani, odnosno pojačivača ukusa. I na kraju, opasnom po zdravlje se smatra i riba s visokim procentom žive, poput morskog psa, tune i sabljarke, piše Marca, a prenosi Index.
Izvor: Index.rs
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Portal Morava info zadržava pravo da, ukoliko ih proceni kao neumesne, skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Portal Morava info nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za skraćivanje komentara i njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera, i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.