Ljiljana Marić, psiholog ŠOSO “1. novembar“: Mlade uvek treba podsećati na pojmove tolerancija, humanost i solidarnost

0
609

ČAČAK – Ljiljana Marić je psiholog Škole za osnovno i srednje obrazovanje “1.Novembar“ u Čačku. Celokupan rad ove škole usmeren je na sveobuhvatno, pravovremeno i kvalitetno vaspitanje i obrazovanje dece i učenika sa različitim smetnjama u učenju i razvoju, i pružanju svih vrsta podrške i pomoći onima koji su inkluzivnom procesu.

Foto: Arhiva škole “1. novembar“

Škola ima 87 učenika, 44 zaposlena, a većina učenika ima ličnog pratioca. Lični pratioci pružaju podršku učeniku u održavanju i unapređivanju kvaliteta života kroz održavanje što većeg stepena samostalnog funkcionisanja uz aktivno učestvovanje u zajednici.

Na taj način se učenicima pruža mogućnost izbora aktivnosti koje bi im inače bila nedostupne – kaže na početku razgovora Ljiljana Marić.

Da li mladi svoje vršnjake sa smetnjama u razvoju istinski doživljavaju kao sebi ravnima?

– Neke od osnovnih vrednosti koje negujemo u školi su vaspitanje i obrazovanja učenika, humanost, poštovanje, drugarstvo, solidarnost, verska i nacionalna tolerancija, uvažavanje kulturne, socijalne i obrazovne različitosti, kao i dobri međuljudski odnosi i saradnja svih interesnih grupa.

Kroz prihvatanje različitosti, saradnju i zajedničku aktivnost društvene zajednice, dugoročno bi se imao jasniji uvid u prirodu problema osoba sa smetnjama u razvoju. U prvom planu treba koristiti volonterski potencijal velikog broja učenika redovnih škola i izborne nastavne okvire, kroz građansko vaspitanje, versku nastavu i druge predmete, kao što je predmet “Pojedinac, grupa, društvo“, i stvoriti neku vrstu volonterske mreže kako bi uvek imali na raspolaganju volontere za pomoć u organizovanju različitih manifestacija i akcija koje uključuju osobe sa smetnjama u razvoju.

Škole treba da dokažu da su motivisane za unapređivanje inkluzivne prakse i mera za uklanjanje predrasuda prema svim osetljivim grupama, kao i za prevenciju situacija nasilja putem preventivnih programa unutar škola koji sadrže posebne mere za borbu protiv diskriminacije.

Tolerancija i poštovanje, prihvatanje i uvažavanje različitosti i raznolikosti, postižu se znanjem, otvorenošću , komunikacijom i slobodom misli, savesću i verovanjem. Za prevazilaženje predrasuda potrebna je solidarnost, ali i akcija. Prvi korak ka tome da mladi svoje vršnjake doživljavaju kao sebi ravne jeste da se mladi ljudi upoznaju sa karateristikama osoba sa smetnjama u razvoju. Njima je potrebno obezbediti različite edukacije, ali pre svega organizovati im posete našoj školi, kako bi kasnije bili prezenteri onoga što su naučili i videli, ali i promoteri ideje integracije i prevazilaženja distance prema osobama sa smetnjama u razvoju.

Zašto je važno da mladi ljudi volontiranju?

– Volontiranje promoviše zdrav način života i izbora i uči mlade životnim veštinama ohrabruje ih da doživotno budu aktivni u svim društvenim događajima i ne samo to, već i da učestvuju u stvaranju odnosa u društvu po svojoj meri. Mladi koji učestvuju u volonterskim akcijama brže se razvijaju emotivno, socijalno, intelektualno. Volontiranje ih odvraća od negativnih obrazaca ponašanja što je izuzetno važna stvar.

Volonterski projekti pružaju mogućnost za učešće u pozitivnim aktivnostima i na taj način daje im šansu da prave razliku između dobrog i lošeg. Volontiranje promoviše zdrav način života, obeshrabruje negativne odluke, pomaže u rešavanju nekih adolescentskih problema koji se javljaju kod mladih, kao što je depresija, nezadovoljstvo, vršnjačko nasilje, odustajanje od škole, zlouupotreba psihoaktivnih supstanci. Volontiranje podržava najplemenitije vrednosti u čoveku, slobodu jednake mogućnosti bezbednost i pravdu za sve ljude, a pre svega humanost. Volontiranjem se razvijaju važne životne veštine i vrednosti kod dece. Pojedinac putem volontiranja raste i razvija se psihološki. Tako se dobijaju humani, odgovorni, tačni, precizni mladi ljudi koji će izrasti u samostalne osobe sa velikim ljudskim vrlinama. U Srbiji volontiranje nije razvijeno u tolikoj meri. Uspostavljanjem pravnog okvira za angažovanje volontera biće stvoreni preduslovi za pokretanje organizovanih volonterskih programa. Da bi u našoj zemlji volonterizam bio priznat u dovoljnoj meri potrebno je izgraditi poverenje ustanova prema angažovanju volontera. Međutim bez obzira na opštu težnju da se podstakne volonterizam, kod nas još postoje otopori i sumnje u uspešnost programa i projekata zasnovanih na dobrovoljnom besplatnom radu. Međutim to ne sprečava pojedince, škole i vrtiće iz našeg grada da kada god je to moguće učestvuju u aktivnostima i manifestacijama koje se organizuju u našoj školi. Organizuju se likovne radionice, sportske manifestacije, obeležavaju se važni datumi, na primer Dečja nedelja, Dan tolerancije, Dan bezbednosti na internetu, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, Dan osoba sa Daunovim sindromom, Međunarodni dan osoba sa autizmom, Dan planete Zemlje i tako dalje.

Foto: Arhiva škole “1. novembar“

Koji su to projekti i aktivnosti mladih koji su uticali na bolju integraciju sa vašim učenicima?

– Navešću nekoliko primera saradnje sa mladim ljudima spremim da svoje vreme znanje i emocije podele sa onima kojima je to nasušna potreba. Svetski Dan osoba sa autizmom obeležava se 2. aprila. Cilj je podizanje svesti osobama iz spektra autizma. Naša škola ovaj dan tradicionalno obeležava maskenbalom. Danas se koristi termin Autistični spektar, koji ukazuje na raznolikost osoba sa autizmom. Vodeći se tim odlučili smo da obeležavanje ovog dana svake godine bude propraćeno maskenbalom, gde smo do sada zaista viđali veliki broj različitih maski. Ne možemo pronaći dve osobe sa autizmom koje su iste, tako i na našim maskenbalima nisu prikazane dve iste maske. Učenici i nastavnici su se potrudili da taj način predstave heterogenost osoba sa autizmom. Usled epidemiološke situacije ove godine je Dan osoba sa autizmom obeležen na malo drugačiji način. U tome nam je pomogla vizuelna umetnica Maja Stojanović Zmaja koja se između ostalog bavi ilustracijom u srpskih narodnih izreka i oslikavanjem murala. Za ovu priliku svoje umeće upotrebila je za originalno oslikavanje veselih dečjih lica. U okviru Dečje nedelje posetili smo je u njenom Ateljeu u Udruženju vizuelnih umetnika Čačak. Sprovođenje različitih aktivnosti organizuje se u većini slučajeva u okviru Učeničkog parlamenta, i tako smo u okviru predmeta “Pojedinac, grupa ,društvo“ uspostavili saradnju sa Učeničkim parlamentom čačanske Gimnazije. Učenici naše škole su posetili Gimnaziju, izveli predstavu “Uspavana princeza“ za učenike prvog razreda Gimnazije, a oni su nam se predstavili mini koncertom. U toku posete ostvarena je interakcija među učenicima, gde su učenici Gimnazije postavljali puno pitanja i iskazali interesovanje da posete našu školu.

Još jedan divan primer je i saradnja sa Marijanom Dunjić, koja je po zanimanju ekolog. Došla je na poziv koleginice da deci održi jednu radionicu. Za to vreme pokazala je izuzetnu zainteresovanost za rad i upoznavanje sa specifičnostima u radu sa decom koja imaju smetnje u razvoju. Marijana je bila angažovana na različitim projektima iz oblasti ekologije. Mi smo iskoristili njeno profesionalno znanje, ali ljubav i empatiju prema našim učenicima. Naročitu pažnju posvećivala je učenicima trudići se da što bolje upozna sve njihove osobenosti na polju inteligencije, interesovanja, ličnosti, ponašanja. Na radionici smo ugostili profesora biologije. Maja je našim učenicima održala dve prezentaciju uloga životinjskog sveta u očuvanju prirodne sredine i uloga biljnog sveta u očuvanju prirode sredine. Učenici su sa Majom uspostavili odličnu komunikaciju, tako da nam je ona bila gost i na radionici “Piknik u prirodi“, a povdom Dana jabuke. Svoju stručnost, znanje i edukacije koje poseduje nesebično je podelila sa nama. Sve ove aktivnosti i posete imale su za cilj smanjivanje socijalne distance prema osobama sa smetnjama u razvoju, razbijanje predrasuda i stereotipa o njima, uspostavljanje komunikacije sa drugarima iz naše škole. Kroz najbliži kontakt uviđano je da postoje različiti načini na koji nekome možemo pomoći da se integriše u društvo i ta pomoć drugu treba da se odvija spontano, nikako iz sažaljenja, jednom rečju, učili su kako izgleda biti u tuđim cipelama. Osobe sa smetnjama u razvoju i invaliditetom se suočavaju sa brojnim preprekama, predrasudama, diskriminacijom, lošim socio-ekonomski položajem i zato mlade treba uvek da podsećamo na pojmove tolerancija, humanost i solidarnost.

Otvoreni smo za nove ideje i saradnju, spremni smo da pokrenemo i promenimo našu zajednicu na razmišljanje da i naši učenici mogu biti aktivni i ravnopravni sa drugim mladima u Čačku.

Prethodni članakRužić: Što se mene tiče, raspust počinje 31. decembra
Sledeći članakČetiri pacijenta iz Čačka i Lučana preminula od korone u poslednja 24 sata

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here