NALED: Čačak pri vrhu liste gradova po efikasnosti izdavanja građevinskih dozvola

0
558

ČAČAK – Druga godina pandemije korona virusa nije omela aktivnosti građevinskog sektora. Prema analizi NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije, u 2021. gradovima i opštinama podneto 138.890 zahteva za dozvole za gradnju, što je za 22.000 odnosno petinu više nego u prethodnoj godini, pokazuje analiza NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije. Efikasnost samouprava je ostala nepromenjena, te su pozitivno rešili 85 odsto zahteva. Analiza pokazuje i da je Čačak pri vrhu lokalnih samouprava po broju izdatih građevinskih dozvola.

Najviše se kasnilo sa izdavanjem upotrebnih dozvola – u proseku devet dana duže u odnosu na zakonski rok, za građevinsku dozvolu se čekalo četiri dana duže, a prekoračenje za izdavanje lokacijskih uslova bilo je u proseku pet dana.

Kašnjenja su zabeležena u čak 50 odsto gradova i opština dok je u 2020. ovaj problem imalo 15 odsto gradova i 12 odsto opština. Pandemija je jedan od razloga, ali i problem nedovoljnih tehničkih kapaciteta i nedostatka kadrova, s obzirom na to da su u njihovoj nadležnosti i poslovi ozakonjenja objekata i konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem. Pojednostavljenje i digitalizacija postupaka legalizacije i konverzije, po uzoru na reformu izdavanja eGrađevinskih dozvola, kao i omogućavanje konverzije bez naknade, sigurno bi doprineli rešavanju problema sa kojim se država suočava dugi niz godina – kaže Tanja Vukotić Marinković, potpredsednica Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i registrator u APR-u, koji upravlja sistemom za podnošenje elektronskih zahteva.

U 2021. elektronska građevinska dozvola se izdavala u proseku za devet dana (osam u opštinama i 10 u gradovima), a upotrebna za 14, u situacijama kada investitor podnese ispravan zahtev.

Prema novoj metodologiji NALED-a koja u obzir uzima ne samo efikasnost u rešavanju zahteva već i broj službenika kojim lokalna samouprava raspolaže, najuspešniji gradovi u izdavanju dozvola su Novi Sad, Sombor, Sremska Mitrovica, Šabac i Kragujevac, dok se među opštinama sa više od 500 zahteva ističu Surčin, Sopot, Kovin, Beočin i Novi Bečej. Na začelju tabele su Bor, Novi Pazar, Zaječar, Jagodina i Beograd, a kod opština Zvezdara, Stara Pazova, Pećinci, Bačka Palanka i Vračar.

Slika se bitno menja ukoliko se izuzme odnos broja službenika i zahteva koje svaki od njih obradi, budući da nije lako utvrditi koji broj od onih koji su ovlašćeni za rad u elektronskom sistemu za izdavanje dozvola zaista na tome i radi. Na čelu liste gradova u tom slučaju su Sremska Mitrovica, Čačak, Kruševac, Kikinda i Vršac, a na začelju Beograd, Valjevo, Zrenjanin, Novi Sad i Novi Pazar. Slično je i kod opština – prvi su Svilajnac, Novi Bečej, Kovin, Ćuprija i Tutin, a poslednji Stara Pazova, Zvezdara, Zemun, Čukarica i Pećinci.

I po novoj i po staroj metodologiji pojedini gradovi i opštine su pri dnu tabele i evidentno imaju problem sa izdavanjem dozvola. Kod gradova to je pre svega Beograd, a tu su i Novi Pazar i Požarevac, a kod opština to su gradske opštine Zvezdara, Savski venac, Vračar, Čukarica, ali i Stara Pazova i Pećinci pa je pitanje za njih kada i kako će da unaprede svoju poziciju.

S druge strane, uvek u vrhu su Sremska Mitrovica, Sombor, Šabac, Čačak i Kruševac kod gradova, a Kovin, Novi Bečej i Inđija kod opština.

Izvor: Morava info

Prethodni članakFudbalerke Borca plasirale se u Prvu ligu Srbije
Sledeći članakJoš jedna osoba obolela od kovida hospitalizovana u čačanskoj bolnici

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here