Pre 50 godina na čelo Čačka došao Veljo Bogićević: U Njujorku pregovarao sa Svetskom bankom o kreditu za vodovod

13
Foto: GZS

ČAČAK – Pre tačno 50 godina, predsednik Skupštine opštine Čačak postao je Velisav Veljo Bogićević. Ova funkcija je ekvivalent današnjoj poziciji gradonačelnika.

Bogićević je na čelu grada na Moravi bio punih devet godina u tri mandata – od 1973. do 1982.

Smatra se da je pod njegovim rukovodstvom Čačak doživeo najveći zamajac u svom razvoju. U tom periodu grad je dobio modernu bolnicu, sedam dečjih vrtića, dva fakulteta, novu autobusku stanicu, pešački most, obilaznicu oko Čačka, a nikla su i nova uspešna preduzeća.

Malo je poznato da je Veljo Bogićević išao je direktno u Njujork da bi pregovarao sa Svetskom bankom o kreditu za vodovod vrednom 5,5 miliona dolara.

Jednu od svojih poslednjih izjava dao je potpisniku ovih redova:

Oko 4.500 radnika u tadašnjoj opštini Čačak imalo je nacionalni dohodak po glavi stanovnika od blizu 5.000 dolara, što na najbolji mogući način opisuje o kakvom se vremenu radilo – prisećao se pre desetak godina Velisav Bogićević, kojeg su, zbog njegove operativnosti, Čačani zvali Veljo Asfalt.

Zabeleženo je i da je tokom posete Josipa Broza Tita Čačku 1974. godine od lokalnih ugostitelja zahtevao da po svaku cenu nabave viski “čivas regal“.

Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vencem, a 1982. godine poneo je i titulu zaslužnog građanina Grada Čačka.

Preminuo je 2017. godine.

Vladimir Nikitović, Morava info

13 KOMENTARA

  1. Čovek za devet godina mandata otvorio dva fakulteta u Čačku, napravio bolnicu i autobusku stanicu. Ovi slepci posle njega 40 god nisu mogli da otvore još jedan fakultet, da Čačak postane univerzitetski grad. Uslov je da imaš najmanje 3 fakulteta iz različitih oblast da bi bio univerzitet. Svi gradovi su dobili neke nove fakultete i škole samo su kod nas zatvorili Visoku školu tehničkih strukovnih studija. Kad slepci i neznalice vode grad, nemaju viziju razvoja, ne znaju šta je važno za jedan grad. Da mladi ostaju u njemu da studiraju i da mladi dolaze sa strane. Umesto da je grad otkupio kasarnu i u njoj otvorili Ekonomski fakultete, imamo srednju ekonomsku školu. Postoji zgrada ima, grejanje, učionice, sva potrebna infrastruktura, potrebno je samo uraditi fasadu i naći struči kadar. Stotine mladih bi ostalo u gradu a stotine bi došlo sa strane da studira, stotine hiljada evra bi ostale u gradu koje sad odlaze za Beograd. Biti univerzitetski grad, dugoročno, je bolje nego imati 5 novih fabrika u gradu. Mučeni roditelji jedna sastavljaju kraj sa krajem da bahatim idiotima u Beogradu plate kiriju za decu. Uzmite kredit i otkupite kasarne, pokrenite nešto iz mesta, napravite nešto kapitalno za ovaj grad. Neće doći onaj iz Beograda da vas pita da li vam treba bazen, bolnica ili fakultet, zabole njih za Čačak, oni gledaju svoju guz…., i prave šta njima treba.

  2. Ima 5 studenata kad 30 god imaju iste smerove, ne uvode ništa novo i atraktivno. Ko hoće da bude voćar, vinogradar. Drugo, imaju malo studenata zato što je Gašić otvorio Poljoprivredni fakultet u Kruševcu i odvukao im pola studenata. Kako rade tako će im i biti. Nekad je Agronomski fakultet bio pun stranih studenata iz Irana, Libije, Iraka, Afrike….bio priznat fakultet, imao saradnju sa raznim Institutima, zašto ne bi mogli i sad da dođu strani studenti. Nema ko da predaju na engleskom jeziku od silhih doktora nauka. Uveli neke menadzerske predmete koji nemaju blage veze. Kome to treba i gde da se zaposle sa tim znanjem. Hrana treba svima u svetu, prehrabene tehnologije…..ne možeš da predaješ isto 30 god. i da ideš napred. Svuda u svetu je proizvodnja hrane biznis u kome se vrte milijarde evra samo mi slepci uvozimo hranu pored Vojvodine i Šumadije. Možemo da hranimo celu Evropu da smo pametni. Izrael koji ima samo jednu reku Jordan,proizvodi 7 puta više hrane od nas. Nauka i znanje su pokretači privrede, ali ne možeš glupim ljudima to da objasniš. U USA živi 70% svetskih naučnika, zatooni i jesu tehnološkitu gde jesu, 200 godina ispred nas. Na fakultete treba dovesti ljude sa znanjem i iskustvom a ne stranačke dup..uvlakače koje ništa ne interesuje osim svog džepa.

  3. Pazljivo citajte – pored bolnice, dva fakulteta, sedam vrtica, autobuske stanice, tu je jos jedna robna kuca, obilaznica oko Cacka, vodovod Rzav u kojem je grad Cacak ucestvovao sa 50% finansiranja. Onda na stotine kilometara asvaltnih puteva po selima. Otuda i nadimak Veljo asfalt. Pa sada uporedite tih 12 godina sa danasnjih 11 godina vladavine SNS. Kakvo danasnje zlatno doba, kakvi lonci i bakraci. Drago mi je da se neki portal setio coveka koji je dao ogroman doprinos izgradnji Cacka i okolinih sela.

  4. Nije išao u Njujork nego Vašington,kao član delegacije.Nisu Velja zvali Veljo asfalt zbog operativnosti nego zbog toga što je uradjeno u njegovom mandatu najviše asfalta u gradu Čačku.Ostalo u tekstu je tačno.

    • Mnogi se mi rado sećamo Velja Bogićević, bio je i generalni direktor nekadašnjeg Pik Čačka. Svakih 3 meseca delio se višak. Kad Veljo dodje u obilazak našeg OURA mi srećni, komentarišemo biće viška. Neka mu je večna slava!

  5. TOJE SVE ISTINA SAD U ČACKU AKO OSTANETE CEO DAN PARKIRANI RECIMO ČEKATE KOD LEKARA ZA TE PARE MOŽETE RECIMO U BEOGRADU DA KUPITE NESEČNU KARTU ZA GRADSKI PREVOZ KOJIJE DOBRO IRGANIZOVAN A U ČAČKU MI NEMAMO NI RED VOŽNJE NI PREVOZ IZ 70.GODONA STMRAMOTA A PARKIRANJE JE PLJAČKANJE NARODA NEVIĐENO KOLIKO JE ZARADILA OPŠTINA ČAČAK HODIŠNJE OD BAPLATE*PLJAČKE*GRAĐANA.
    MISMO ASFALTIRALI PLATILI PRANJE DALI ZEMLJISTE SUZILI ULICE DABI NAS PLJAČKAŠI ODRALI.

PRE SLANJA KOMENTARA, MOLOMO VAS DA OBRATITE PAŽNJU NA SLEDEĆE UPUTSTVO:
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Portal Morava info zadržava pravo da, ukoliko ih proceni kao neumesne, skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, bilo kakvu pretnju, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj. Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Portal Morava info nema nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za skraćivanje komentara i njihovo objavljivanje. Redakcija ne odgovara za stavove čitalaca iznesene u komentarima. Vaš komentar može sadržati najviše 1.000 pojedinačnih karaktera, i smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

OSTAVITE ODGOVOR